Godina dana prilagođavanja izazovnim okolnostima je za nama. A kako bitka s Covid-19 još nije dobivena, globalno tržište ovisi o dobrim vijestima koje su sada vezane uz cijepljenje, uz koje se očekuje stabilizacija života i poslovanja na globalnom planu. Prema McKinseyu, 2021. će biti godina tranzicije, ona u kojoj se poslovni subjekti, individulaci i čitava društva nadaju novom, boljem pogledu u budućnost. A prema objavljenom izvješću predviđa se da će novo normalno biti novo, drugačije od svega što je prethodilo pandemiji. A to novo znači promjenu kroz svaki aspekt življenja.
A što je za očekivati u mjesecima popuštanja i bolje kontrole pandemije? Osim omekšavanja epidemioloških mjera, svi očekuju povratak potrošača, svi priželjkuju tzv. ‘revenge shopping’ jer takvo se očekivanje temelji na iskustvima prethodnih ekonomskih kriza i globalnih preokreta. Ali čini se kako taj scenarij ovaj put neće biti primjenjiv. Istraživanje ukazuje da će oporavak prije svega ovisiti o stanju optimizma nacija pa tako one demografski starije nacije, poput Francuske, Italije i Japana pokazuju se manje optimističnima od stanovnika npr. Indije i Indonezije, zemalja s mlađom populacijom, što će direktno utjecati na povratak kako potrošnji tako i novih investicija. Kina se trenutno opisuje kao zemlja nade, zemlja koja nakon godine dana od suočavanja s pandemijom bilježi snažni optimizam, što za rezultat daje poraste proizvodnje i prodaje, interesa za putovanjima.
A što je umanjilo dozu optimizma koju svijeta osjećao prije samo nekoliko mjeseci, na jesen 2020.? Razlog je primjena novih snažnih mjera zbog novog vala pandemije, produživanje lockdowna diljem svijeta, brojna pitanja vezana uz vakcinaciju… pa je za zaključiti da će se potrošnja oporavljati ovisno o tome koliko se ljudi osjećaju sigurnijim i slobodnijim, i to će vrijediti za svako tržište.
Dio te slobode su i putovanja. Predviđanja ukazuju da će se opet putovati. Dobar primjer je Kina. Ali, govoreći o putovanjima naglasak je na domaća i regionalna putovanja, dok to još neko dulje vrijeme neće vrijediti za daleka putovanja, primarno zbog niza restrikcija vezanih uz epidemiološke mjere. Pod velikim upitnikom su i poslovna putovanja jer za istaknuti je da je potrošnja vezana uz poslovna putovanja u 2018. dosegnula je 1,8 bilijuna američkih dolara a taj je iznos predstavljao 20 posto od ukupne potrošnje u putničkom i hospitality sektoru, te čak 70 posto globalnih prihoda za hotele visoke kategorije. Danas zahvaljujući online poslovanju, online sastancima, konferencijama te radu od kuće, ne nazire se kada bi se poslovna putovanja mogla vratiti na rezultate prije pandemije, pa ne čudi predviđanje da u ovoj godini poslovna putovanja na globalnoj razini neće premašiti 50 posto od ostvarenih putovanja u 2019., a te se brojke temelje i na iskustvu krize u 2008./2009. kada je bilo potrebno čak pet godina da se tržište poslovnih putovanja oporavi.
Ali na krizu se uvijek gleda i kao na trenutak koji potiče na inventivnost te onaj koji budi nove generacije spremne za nove poslovne izazove. A čovječanstvu je pandemija bila prilika za napredak koji bi inače trajao godinama. Ovako se u samo nekoliko mjeseci svijet okrenuo digitalizaciji, online prodaji, radu od kuće, novim sustavima dostave, online edukaciji… što je i više nego dovoljan razlog za promjene na globalnom tržištu. Promjenu koja je temelj novih poslovnih uspjeha. Vezano uz pokretanje novih poslova zanimljiv je podatak kako je u SAD-u, u trećem kvartalu 2020., predano više od 1,5 miliijuna zahtjeva za pokretanje novih tvrtki, što je gotovo dvostruko veća brojka od one za isti period u 2019. Ta je brojka razlogom što je veliki broj ljudi ostao bez prihoda, što su im zbog nametnutih mjera postojeći poslovi bili onemogućeni pa su se ljudi odlučili okrenuti primjeni drugih vještina kroz nove poslovne prilike. U Europskoj Uniji strategija dugoročnog oporavka vodi se namjerom očuvanja radnih mjesta kroz sustav potpora, ali i ovdje se bilježi porast otvaranja novih tvrtki (posebice u Francuskoj i Njemačkoj). Ali, bilježi se i sve veća potreba samozaposlenih za promjenom posla jer Covid-19 snažno utječe na poslovanje malih tvrtki.
Osim primjena trenutnih mjera te traženja novih poslovnih rješenja sve je očitije da je poslovna budućnost moguća jedino uz primjenu tehnologije, digitalizaciju, ali i promjene i rekonfiguriranje poslovnih sustava, a sve zbog bolje poslovne učinkovitosti, u vremenu kada se sve uglavnom svodi na trenutna rješenja i suočavanje s brojnim izazovima.
Jer, svijet je u promjeni. Tome svjedočimo svakodnevno kroz korištenje novih sustava kupnje, što potvrđuje McKinsey istraživanje provedeno u 13 zemalja, u kojem brojke ukazuju da je najmanje 2/3 kupaca koristila nove načine kupnje, a čak 65 posto ih namjerava koristiti i dalje. To izravno ukazuje da tvrtke koje nisu uskladile svoje poslovanje te pronašle način kako doći do kupaca dugoročno ostaju po strani. Više nego ikada trgovina razmišlja kroz omnichannel business modele, sve se češće suočavamo s virtualnim uslugama (čak i u zdravstvu) pa je vrijeme okrenuti se inovativnim rješenjima. Jer McKinsey Global Institute predviđa da će na globalnom planu više od 20 posto zaposlenih ostati raditi od kuće i to s jednakom uspješnošću kao da rade u uredima. A za tu uspješnost važna je transformacija same ideje rada od kuće (definicija ureda kod kuće, nadoknade za rad od kuće, poslovna mentorstva), ali i povratka u urede koji će biti mjesta koja će morati pružati osjećaj sigurnosti, ali i sistematične organizacije svakog radnog mjesta. Sve je to razlog za nove zahtjeve, od učenja novih vještina do primjene tehnologije, jer predviđanje s Svjetskog ekonomskog foruma u 2018. da će do 2022. više od polovice zaposlenika morat mijenjati ili unaprijediti poslovne vještine, pokazuje se i više nego točnim.
A što će još snažno oblikovati godinu, ali i godine pred nama? Zahvaljujući pandemiji izuzetno je ubrzan sustav medicinskih inovacija, dogodila se tzv. bio-revolucija, veliki spoj biologije i tehnologije, što potvrđuje i vrijeme koje je bilo potrebno za proizvodnju prvih cjepiva u borbi protiv pandemije. A primjena iskustva u istraživanjima i proizvodnji vakcine model su budućih poslovnih strategija, koje će, osim što će doprinositi liječenju i suzbijanju raznih bolesti, utjecati na aktivan rast globalne ekonomije jer ova su iskustva primjenjiva u svim sustavima, ona su pokretač ekonomije bliže budućnosti. Tu se posebno ističe tzv. zelena ekonomija. Na primjeru pandemije koronavirusa svijet je naučio kako bilo koja kriza, pa tako i ona klimatska, u trenu može postati globalnom. Zato se sve veći broj zemalja, ali i kompanija okreće smanjivanju klimatskog rizika i to kroz investicije u poslovanju, očuvanju okoliša te kroz različite sustave opskrbe. Smjer pomaka u održivost način je kako se mogu izbjeći buduće krize, ali i kako se može unaprijediti poslovanje, pa je pojam zelene ekonomije danas važniji nego ikada do sada.
I dok se brojna predviđanja o izlasku iz krize sagledavaju i kroz druge brojne parametre i odnose (poput promjena u zdravstvenom sustavu te poslovnim investicijama i definiciji profita u periodu krize), McKinsey izvještaj na temu što nas to očekuje nakon pandemije, zaključuje kako je pandemija razlog za ekonomsku i humanu katastrofu te kako se kraj pandemije još ne nazire, ali kako uz vakcinu i oprezni optimizam možemo svjedočiti buđenju novog normalnog. Zaključak je da bi to novo normalno, uz dobra vodstva kako vlada tako i poslovne zajednice, te uz promjene u smjeru produktivnosti, zelenog rasta, inovacija u medicini te prilagodljivosti, moglo biti i više nego dobra investicija za na duži rok.
Napisala: Martina Rafaeli
Fotografija: Profimedia
